Home Tekstovi Izbrazdani dlanovi
Dlanovi izbrazdani žuljevima
thumb_kola
Kola
Sve dok ne pokaže dlanove izbrazdane žuljevima od branja maslina koji tek sada polako zacjeljuju, Goran Marević ostavlja dojam čovjeka s asfalta koji vrijeme ubija u kafićima i nitko ne zna čime se zapravo bavi. Izgled vara jer se radi o jednom od najvećih krčkih maslinara sa oko tisuću stabala. U spremnike je nedavno utočio stotinu tisuća litara ekstra djevičanskog ulja i kaže kako će mu donijeti godišnji prihod od kojeg može pristojno živjeti. U životu se bavio raznim poslovima ali je stalno kupovao maslinike iako u početku nije bio oduševljen poslom maslinara. „Još krajem osamdesetih moj se otac posvetio maslinama i brat i ja smo mu pomagali, ali bez nekog oduševljenja. S vremenom se to promijenilo i sada sam i ja potpuno posvećen maslinarstvu. Nema ljepšeg posla od toga,“ uvjeren je Marević.

Ni sam ne vjeruje da je postao jednim od najvećih zagovornika maslinarstva, štoviše, tajnik je udruge „Drobnica“ i tom poslu gotovo svakoga dana posvećuje par sati.  „Kad to obavim, odem kući na ručak i onda idem ravno u maslinik. Tamo rado boravim i odlično se osjećam,“ kaže Marević.

goran_m
Goran Marević
„Naši su maslinici mali, većinom uzgajamo domaće sorte jer su otporne, prilagođene su ovoj klimi i daju odlično ulje,“ priča dok ulazimo u jedan od njegovih posjeda. Od grada Krka asfaltiranom se cestom dolazi do točke nakon koje vodi „bijela“ cesta, a potom se put nastavlja pješice. Nisu to plantaže na poravnatoj površini već kamenjar u kojem gotovo iz kamena rastu stabla. Opasan je gromačama, a kamena složenog na hrpe ima po cijelom nevelikom imanju. „Ne uklanjamo ga jer predstavlja prirodni način navodnjavanja. Ljeti se zagrije preko dana, a noću se ohladi pa se vlaga na njemu kondenzira i odlazi u zemlju na kojoj se nalazi. Korijenje stabala dopire do tih mjesta i tako dobija neophodnu vodu. Drugi su načini natapanja za sada nemogući,“ pojašnjava Marević.

Pokazuje kako se najniže grane nalaze na visini glave ovaca koje bez kontrole pasu gdje stignu pa brste mladice čim izniknu. Vidljivo je to i pri korijenu stabla, a maslinari još nisu našli način na koji bi se oduprli štetočinama. Marević kaže kako je jedan maslinar nedavno pretrpio veliku štetu u tek posađenom masliniku. Uredio je zahtjevni teren i posadio stotinjak mladica, ali su ovce noću ušle u ograđeni i zatvoreni prostor i do jutra je ostao bez svega.

Upravo je nemoguć suživot ovčarstva na način na koji je sada zakonski uređeno i maslinarstva najveći problem krčkih maslinara. Nesporazumi, štete pa i sukobi trajat će sve dok se ne promijeni zakon o ovčarstvu i vlasnici ne obvežu na veću brigu o ispaši ovaca.

Budućnost

Ima tu još puno posla jer smo ove godine izgradili 2,5 kilometara, a neobrađenih je maslina barem još 140 tisuća. Udruga na sve načine nastoji potaknuti revitalizaciju i sada smo angažirali studente riječke umjetničke akademije da izrade vizualni identitet udruge. To nam je važno zbog predstavljanja na tržištu jer doista imamo prvorazredno ulje. S lakoćom rasprodamo sve što proizvedemo jer je otkupna cijena 70 kuna po litri, a većina nas svoju proizvodnju prodaje i mnogo skuplje jer imamo poznate kupce koji su spremni izdvojiti i dvostruko više novaca za ovu kvalitetu,“ priča Marević.

Za pokazivanje je izabrao maslinik najbliži putu, ali ima ih i kilometar udaljenih od mjesta do kojeg se može doći autom pa se u vrijeme berbe svi namuče dok na rukama prenesu par stotna kilograma uroda. Zbog toga se posebno raduje gradskom i županijskom projektu izgradnje maslinarskih puteva u koje je ove godine uloženo oko 300 tisuća kuna. Kaže kako je vidljivo koliko su potrebni po tome što se na onim područjima do kojih je izgrađen priostupni put već slijedeće godine mogu uočiti obrađeni maslinici koji su prije bili potpuno zapušteni.

Uvjeren je da su kvaliteta i ekološka proizvodnja formula uspjeha ovoga kraja obzirom na relativno malu količinu ulja. „Jedva bi se našlo za godišnje potrebe jednog osrednjeg cruisera. Ipak, sve nas je više i kada je udruga osnovana 2002. godine bilo nas je tridsesetak, a sada se broj već povećao za više od pet puta i stalno dolaze novi članovi. Mladi ljudi prihvaćaju uglavnom sve savjete stručnjaka i ne drže se tradicionalnog načina uzgoja i proizvodnje ulja pa je napredak doista velik,“ ocjenjuje Marević.

Ivančica Celevska/EPEHA

 
© 2009. by znaor.com