Home Tekstovi Mozak i maslinovo ulje
Mozak i maslinovo ulje

thumb_mali_tovar_uljeNeurološke bolesti čine značajan udio u morbiditetu, kako u svijetu tako i kod nas, zauzimajući 8 od 10 najčešćih uzroka invalidnosti. Najzastupljenije među neurološkim bolestima svakako su cerebrovaskularne bolesti. Moždani udar predstavlja drugi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i u svijetu, a prvi je uzrok invalidnosti i demencije. Stoga predstavlja ne samo važan javnozdravstveni, već i socioekonomski problem, jer sve češće pogađa mlađu dobnu skupinu te radno aktivnu populaciju.

Stil života

Modifikacijom stila života i liječenjem bolesti i poremećaja koji su čimbenici rizika, došlo je do smanjenja incidencije i mortaliteta od moždanog udara. Čimbenike rizika podijelili smo u modificirajuće (dob, spol, rasa, etnička pripadnost i naslijeđe) i nemodificirajuće (hipertenzija, srčane bolesti, šećerna bolest, hiperlipidemija, atrerosklerotska bolest karotidnih arterija, pušenje, alkoholizam i fizička neaktivnost). U 60% slučajeva uzrok moždanog udara ostaje nepoznat te se nameće potreba traganja za novim mogućima čimbenicima rizika. Tako se danas istražuju frakcije lipida, razina homocisteina, upalni parametri te infektivni agensi.

Pravilnom prehranom koja čini "stup zdravlja" za mozak, možemo značajno doprinijeti prevenciji moždanog udara. 70-ih godina 20. stoljeća uočeno je da stanovništvo Mediterana manje obolijeva od kardiovaskularnih bolesti što je protumačeno specifičnostima prehrane mediteranskog podneblja. Ona se bazira na manjoj količini zasićenih, a više mononezasićenih masnih kiselina, povećanom unosu omega 3 masnih kiselina, te na visokom udjelu antioksidansa. Antioksidansi koji su zastupljeni u mediteranskom voću, povrću, a osobito u maslinovom ulju, neutraliziraju slobodne radikale koji nastaju u procesu tzv. oksidativnog stresa te oštećuju staničnu membranu i pokreću upalu. Najvažniji antioksidansi su karotenoidi, vitamin C, vitamin E, polifenoli, selen i flavonoidi, koji su prisutni u svježem voću i povrću, žitaricama te posebno maslinovom ulju. Veliki značaj u mediteranskoj prehrani imaju nezasićene masne kiseline, omega 3 i 6, koje s jedne strane sudjeluju u izgradnji lipidnog dvosloja staničnih membrana, a s druge su izvor važnih tjelesnih spojeva, tzv. eikosanoida. Oni reguliraji brojne funkcije u organizmu kao što su imunološki sustav, zgrušavanje krvi, funkcija mozga, stvaranje tumorskih stanica. U normalnim uvjetima postoji ravnoteža između "dobrih" eikosanoida koji nastaju iz omega 3 masnih kiselina, te "loših" eikosanoida koji nastaju iz omega 6 masnih kiselina. Idealan omjer između omega 3 i 6 je 1:1.

Maslinovo ulje je bogato antioksidansima kao što su alfa tokoferol, polifenoli, steroli, fosfolipidi te nezasićenim masnim kiselinama, ponajviše omega 9 oleinskom kiselinom, te u manjoj količini omega 3 alfalinolenskom i omega 6 linolenskom kiselinom. Omega 3 masne kiseline imaju posebno protektivno djelovanje na krvne žile mozga i srca, povećavaju funkciju pamćenja i povoljno djeluju na raspoloženje. Također je dokazano da povećavaju razinu "dobrog" HDL kolesterola. Njihov nedostatk dovodi do promjena na stijenkama krvnih žila, smanjenja opskrbe mozga krvlju te u konačnici do moždanog udara.

Zahvaljujući ovim saznanjima, mediteranska prehrana s maslinovim uljem kao glavnim izvorom masti, postaje način prehrane i šire, u SAD, zemljama zapadne i sjeverne Europe.

Prof.dr.sc. Vida Demarin

 
© 2009. by znaor.com